xo6hGYda_o_BOOKS_facebook_475_316_85_s_c1Zemljama poput Bosne i Hercegovine u današnjem svijetu globalizacije i modernizacije jedina šansa za uspjeh i gospodarski uzlet jest da budemo zemlja znanja i izvrsnosti u svakom području.
Obrazovne institucije morale bi biti popunjene adekvatnim i stručnim kadrom, morali bismo imati besprijekoran obrazovni sustav koji u stopu prati svjetske standarde te obrazovne institucije opremljene po uzoru na slične institucije u najrazvijenijim zemljama. Nažalost, u BiH ništa od navedenog ne postoji i ne samo to, nego u mnogo kategorija radimo upravo obrnuto od onoga što bismo trebali. Zbog toga i ne čude podaci Direkcije za ekonomsko planiranje BiH po kojima je u 2013. svega 9,7 posto radno sposobnog stanovništva imalo više ili visoko obrazovanje, dok je taj prosjek radno sposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom veći i iznosi 48,6 posto, piše Dnevni list.

Loša struktura
– Niska konkurentnost bh. ekonomije ima svoje korijene i u niskom obuhvatu obrazovanjem, posebno u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, kao i u lošoj obrazovnoj strukturi kadrova i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada, stoji u analizi DEP-a.
Uz to, navode tužnu činjenicu kako struktura upisa na fakultete ne prati razvojne potrebe BiH niti definirane globalne i EU trendove. Naime, u našoj zemlji je sasvim normalo da tisuće mladih osoba upišu određene fakultete za kojima na tržištu ne vlada nikakvo zanimanje jer je zasićeno tim zvanjem. Također, iz DEP-a upozoravaju da kao posljedica fragmentirane strukture i nedovoljne uređenosti bh. obrazovnog prostora mnogi učenici po završetku općeg obrazovanja ne stječu vještine koje su im potrebne da se suoče s potrebama tržišta rada.
– Razvoju poduzetničkih vještina nije posvećeno dovoljno pažnje te ih treba razvijati i kroz obrazovni sustav. Usvojena je strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sustavima u BiH za razdoblje 2012. – 2015. Prilike za započinjanje biznisa u BiH su ocjenjene kao nepromjenjive u posljednjih par godina, a jedan od razloga tome je nedostatak ljudi koji bi se mogli baviti poduzetništvom. Prema ocjenama stručnjaka, u BiH ima jako malo ljudi koji imaju određene sposobnosti i znanja za započinjanje biznisa u regiji, navodi se u analizi.

Loše brojke
Između ostalog, u navedenoj analizi sačinjena je tabela u kojoj se po odjeljcima navode određene kategorije stanovništva s osobnim, srednjim i visokim obrazovanjem. Tako u razdoblju 2012.-2013. osnovnoškolsko i manje obrazovanje ima 41,7 posto stanovništva. Nažalost, taj postotak od 2006., kada je bio 47,6 posto, u konstantnom je padu. Broj građana sa srednjom školom posljednjih godina drži postotak oko 48 posto, dok broj osoba s višom ili visokom školom, magistratom i doktoratom, srećom, bilježi rast.
Međutim, to je premalo, ali ipak mnogo bolje nego 2006. kada je tek 6,5 posto stanovništva imalo ovaj stupanj školovanja. Naime, u razdoblju 2012. – 2013. u BiH je bilo 18.365 diplomiranih studenata, 2630 magistara znanosti i 210 doktora znanosti. Prema tome, ukoliko želimo nakon 20 godina uhvatiti ekonomski zalet i polako početi čupati zemlju iz dubokog blata u kojem se nalazi, moramo, uz nekoliko ostalih preduvjeta, hitno iz temelja mijenjati obrazovni sustav i prilagoditi ga današnjem modernom svijetu.

pogled.ba

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>