Građanska inicijativa „Spasimo dolinu Neretve“ održala je u Opuzenu javnu tribinu na kojoj je bilo govora o štetnosti izgradnje hidrocentrala u sklopu zloglasnog projekta Gornji horizonti, ali i novodogovorene gradnje HE Dubrovnik 2, koju su dogovorile Vlade RH i Republike Srpske,  na dolinu Neretve.

 

Nakon veličanstvenog prosvjednog skupa u Metkoviću na kojem se okupilo oko 1000 ljudi  iz GI Spasimo dolinu Neretve najavili su uključivanje stručnjaka različitih područja u borbu za očuvanje doline Neretve,što su sinoć i učinili.

Na tribini su gostovali tehnolog za vode i hidrotehniku i znanstveni suradnik u području inženjerstva okoliša dr.sc. Mario Šiljeg,stručnjak za krš dr.sc. Ivo Lučić , dipl. ing.geologije Tomislav Bilopavlović i dipl.ing biologije i voditelj projekta Rijeke Hrvatske Goran Šafarek.

Gosti predavači na tribini pod naslovom “Gornji horizonti i HE Dubrovnik 2, prijetnja dolini Neretve-istina ili zabluda?”  bili su jedinstveni su u ocjeni kako će elektroprivreda Republike Srpske uz blagoslov Vlade Republike Hrvatske, južnu Hercegovinu i dolinu Neretve ostaviti bez dostatnih količina vode, što će dugoročno biti pogubno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak doline Neretve.

Prvi je govorio dipl.in geologije Vinko Bilopavlović koji je cijeli radni vijek proveo u Elektroprivredi Herceg-Bosne i koji je sudjelovao u gradnji četiri hidroelektrane. Osvrnuo se na tri znanstvena rada profesora sa Građevinskih fakulteta u Splitu i Mostaru koji su objavljeni još 2003. na simpoziju u Neumu.

http://www.youtube.com/watch?v=iLjeziXJjAM

 

Gosp. Bilopavlović je citirao rad prof. Goluže, bivšeg dekana Građevinskog fakulteta u Mostaru, pod naslovom radu Problem malih voda rijeke Neretve i Hutova blata vezano za prevođenje voda s Gornjih horizonata, biološki minimum i prodor soli u eko sustav.

{xtypo_rounded1}

Vode Trebišnjice sada nakon korištenja od HE Grančarevo, Trebinje 1 i 2 odvode tunelom kapaciteta 90 m3/s u sekundi na HE Plat, a manji dio voda od cirka 8 m3/s otiče kanalom kroz Popovo polje dužine 40 km ka HE Čapljina.

Izgradnjom ovih objekata i prevođenjem voda prema HE Plat potpuno je izmijenjen režim voda, kako površinskih tako i podzemnih. Znatne promjene u režimu voda doživjela su krška vrela u Deranskom i Svitavskom blatu, te Metkovića, Bijelog vira, Badžule, Bistrine, Omble i dalje u slivu Trebišnjice. Ovo doživljavamo kao prvu fazu prevođenja voda sa Gornjih horizonata od Gacka do Bileće, Trbinja i Popova polja.

Većina podzemnih voda iz Trebišnjice ide prema Čapljini i Metkoviću, naravno ako vode ima u Trebišnjici, ako je nema u Trebišnjici vrela od Čapljine nizvodno  ostaju bez vode, posebno na lijevom zaobalju.Ako se projektira još jedan tunel i eventualno presjeku te vode, čak i Ombla će biti uskraćena vodom , a da ne govorim o izvorima između Čapljine i Opuzena. Ostaje upitno kako će se uzeti vode iz Trebišnjice, hoće li se uzeti sve u pravcu Dubrovnika ili neće.A kako vidimo u praksi uvijek se išlo na uštrb voda koje su išle prema Čapljini i Metkoviću.

{/xtypo_rounded1}


Gosp. Bilopavlović se pozvao i na rad poznatog hidrogeologa Ivana Antunovića pod naslovom Utjecaj prevođenja voda elektroenergetskog sustava Gornji horizonti na dotoke lijeve obale donjeg toka rijeke Neretve.

{xtypo_rounded1}

Rezultati provedenih trasiranja pokazuju da prema rijeci Neretvi gravitira najveći broj podzemnih voda iz dijela Gatačkog i Nevesinjskog polja( vrela Bune, Bunice sa srednjim protokom od 35 m3/s )

Prevođenje površinskih velikih voda sa krškog sliva neminovno će prouzročiti promjenu bilance podzemnih voda. Posljedice su izražen, što je sliv manji i obratno, one će se očitovati u značnijoj promjeni izdašnosti krških vrelo, odnosno presušivanja krških vrela. Uzrokovat će i promjene granica između slatke i slane vode u pravcu kopna, a posljedice toga su vrlo teške od smanjenja vodoopskrbe do uništenja flore i faune.

{/xtypo_rounded1}


Na razglas je pušten intervju našeg Neretvanina dr.sc. Davora Romića koji je ustvrdio da svaki zahvat uzvodno može imati posljedice nizvodno, posebno u ovom najosjetljivem području gdje imamo strahovit utjecaj mora i ako se ne bude kontroliralo strukom može imati katastrafalne posljedice po dolinu Neretve.

{xtypo_rounded1}

Ako smanjimo dotok vode u donju Neretvu, mi ćemo povećati problem zaslanjivanja i problem opstojnosti donje Neretve.Da li će doći do smanjenja dotoka, ja to ne znam, to je druga struka-hidrogeološka. Ali danas je činjenica da su izvori na lijevom priobalju smanjeni na 50 %.

{/xtypo_rounded1}


Stručnjak za krš dr.sc. Ivo Lučić smatra da je problem Neretve  grubi industrijski razvoj kojem je u interes profit, a ne zdravlje i dobro ljudi.

http://www.youtube.com/watch?v=sJ093qOdH50


{xtypo_rounded1}

Politika može zaustaviti Gornje horizonte, ali je pitanje koliki ćemo pritisak na politiku izvršiti. Ja se zalažem za jednu svestranu znanstvenu analizu svega onoga što je dosada napravljeno u svijetl održivog upravljanja okolišem. Ne samo da treba zaustaviti gradnju Gornjih horizonata nego i sve ono što se događa u Gornjoj Neretvi i na svim pritocima Neretve.

Gornji horizonti značajno utječu, međutim Hrvatska ima još značajniju polugu utjecaja na Donju Neretvu, a to je HE Dubrovnik jer ono što dolazi s Gornjih horizonata može završiti u HE Dubrovnik i biti potpuno oduzeto Neretvi ili može biti uskraćeno HE Dubrovnik i dano Popovu polju, Donjoj Neretvi, bistrini. Zaton-Doli itd.

Gornji horizonti su zasigurno najveći poticatelj loših promjena u Donjoj Neretvi, ali Hrvatska ima izuzetno jake poluge da upravlja sa završetkom tih voda, ali i da upravlja s onim što će se dogoditi na Gornjim horizontima, jer imamo  instrumente koje nam nudi Okvirna direktiva o vodama a i BIH se mora prilagoditi toj direktivi.

{/xtypo_rounded1}


Tehnolog za vode i hidrotehniku i znanstveni suradnik u području inženjerstva okoliša dr.sc. Mario Šiljeg podržaoje potvrdio GI Spasimo dolinu Neretve i potvrdio njihove strahove da će daljni zahvati i prevođenje slivova Neretve u Trebišnjicu dovesti do smanjenjog dotoka slatke vode, a time i do porasti zaslanjenja.

http://www.youtube.com/watch?v=2oaK4sWzIGU


{xtypo_rounded1}

Nikad se o tim famoznim Gornjim horizontima nije pisalo kao što se piše u posljednjih mjesec dana i zato trebate biti ponosni na ove mlade ljude koji su se izložili bez ikakvih zakulisnih interesa  kako bi ostavili Neretvu očuvanom generacijama koji će doći nakon njih.

Što se tiče Gornjih horizonata dosada je realizirano 2/3 projekta koji se sastoji od izgradnje 7 hidroelektrana, 6 akumulacija i pratećih objekata tj.kanala i tunela koji služe za transport vode između njih. Procjene su da se za potrebe prihrane tih hidroelektrana vodama neretvanskog sliva oduzima oko 4 milijarde kubika vode godišnje. Da bi se završili Gornji horizonti planira se U RS izgraditi još 3 hidroelektrane, a procjene govore da će za funkcioniranje tih hidroelektrane biti potrebno još 2 milijarde kubika godišnje koji se namjeravaju preusmjeriti iz sliva Neretve.

Ne treba biti veliki prorok za odgonetnuti posljedice toga prevođenja.  Činjenica koja je očita je da je izdašnost izvora sa dosadašnjim intervencijama u slivu smanjena čak i za 2/3, činjenica je i da smanjeni dotok svježe vode Neretvom uzrokuje lakši prodor mora i slane vode u njeno korito što ima izravan utjecaj na navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Proces zaslanjenja nije vezan samo za Gornje horizonte jer je rijeka Neretva sa svojih 230 km dužine jedna od najoopterećenijih rijeka u Europi kada se govori o izgradnji hidroenergetskih objekata. Zatim tu je problem nezakonitog i pretjeranog šljunčarenja ali i prirodne depresije dna rijeke Neretve i porasta visine mora.

{/xtypo_rounded1}


Posljedni govornik bio je dipl. inž. biologije Goran Šafarek, voditelj projekta Rijeke Hrvatske, koji sprema doktorat upravo na temu hidroenergetskih zahvata na hrvatskim rijekama. Šafarek je pokušao oboriti tezu o hidroelektranama kao izvoru energije koji uopće ne utječe na okoliš. Rekao je da rijeka nije samo vodotok između jedne i druge obale. Za primjer je uzeo izgradnju HE Lešće na rijeci Dobri (minornu u odnosu na Gornje horizonte) nakon čije su gradnje uočeni brojni problemi pa je Karlovačka županija bila prisiljena oformiti stručni tim čiji je zadatak otkloniti negativne posljedice. Dakle, prvo se išlo na izgradnju, a tek potom su se pokušale sanirati štete.

http://www.youtube.com/watch?v=9cTc9WKm_To

preuzeto sa: emetković.com

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>