Rješavanje pitanja deponija uz Neretvu u vrhu prioriteta u BiH

U Čapljinskoj općini javnost je iznimno senzibilna kada je u pitanju skladištenje otpada. Međutim, tu svaka suglasnost prestaje jer građani ni klasična odlagališta ni suvremena postrojenja ne žele u vidokrugu, dok divlji deponiji ispadaju kao nužno zlo koje svi podnose, a njihovo povremeno čišćenje zajednica plaća.

Dakle, na oko logično, a istodobno i kontradiktorno. U tim se gabaritnim kretala i javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Ada koju je organiziralo Ministarstvo okoliša i turizma FBiH u suradnji s investitorima, Općinom Čapljina i JKP Čapljina.

Odziv iznad očekivanja za slična događanja, svi suglasni da je postojeće stanje neodrživo, ali je dio sudionika iskoristio priliku da naglasi kako je lokacija pretovarne stanice u mjestu koje predviđa prostorni plan Stanojevići u najmanju ruku neuvjetna. ”Tema nije bila lokacija. Treba doći na gradski deponij pa će svakome biti jasno zašto je Ada na vrhu liste prioriteta za sanaciju u BiH. Oni koji nisu bili, neka odu, ali nažalost mi smo na vrhu te liste prioriteta”, naglasio je Smiljan Vidić, načelnik općine. ”Čapljinsko odlagalište je lokacijski stvarno na najgorem mogućem mjestu, što se tiče same lokacije, što se tiče dužine otpada i što se tiče strukture tla na kojem se nalazi. To je deponij koji ima utjecaja ne samo na stanovništvo općine Čapljina nego i šire, nizvodno na stanovništvo u RH i zaštićene dijelove delte Neretve. Tako da je ovaj projekt veoma važan i smatram ga prioritetnim projektom u rješavanju sanacije deponija u Federaciji BiH”, smatra Mahir Hadžiabdić, direktor razvojnog odjela tvrtke Enova koja je autor studije o utjecaju na okoliš odlagališta otpada Ada. Nema dvojbi da je riječ o veoma važnom projektu za općinu Čapljina čije rješavanje proizlazi iz strategije upravljanja otpadom koju je Parlament FBiH usvojio 2009. godine.

Studija utjecaja na okoliš koju je predstavio Admir Mešanović, stručnjak tvrtke Enova, pruža niz vrlo upečatljivih podataka od kojih su neki manje – više Čapljincima poznati, kao što je primjerice činjenica da je odlagalište praktično u koritu rijeke Neretve na aluvijalnom terenu. Međutim, sve bi trebali zabrinuti podaci da je odlagalište u Adi aktivno od 1950., da se u prosjeku dnevno odlaže oko 30 tona, a godišnje 7800 tona različitog otpada. Površina odlagališta je nepunih deset hektara, a prema proračunu, na njemu je odloženo oko 320,5 prostornih metara različitog otpada. S obzirom da je neposredno uz korito Neretve nužna je žurna sanacija.

Na osnovi analize u studiji je navedeno kako bi se 60% otpada moglo iskoristiti kao sirovina pa se prema uzoru na svjetska iskustva, preporučuje sortirnica otpada. U njoj bi se razvrstavao korisni otpad, dok bi se ostatak vozio na reginalno odlagalište Uborak kod Mostara. Sanacije bi se odvijala u četiri faze, a završna je ozelenjavanje prostora.

Dušan Musa (Večernji list)/caportal.net