Polovina djece 
u BiH dobiva poruke na webu od nepoznatih

Organizacija Save the Children, u povodu Dana sigurnog interneta koji se obilježava danas, 7. veljače, upozorava da čak 90 posto djece uzrasta od 10 do 15 godina posjeduje mobitel, a većina ih je spremna ostaviti svoje osobne podatke na internetu, uključujući i adresu stanovanja. Rezultati istraživanja koje je Save the Children proveo tijekom prošle godine o ponašanju i navikama djece na internetu, pokazali su da većina djece svakodnevno koristi informacijsko-komunikacijske-tehnologije i pristupa internetu već od svoje devete godine života, piše Večernji list.Po rezultatima istraživanja, 90,5 posto djece uzrasta od 9 do 17 godina ima profil na jednoj ili više društvenih mreža – Twitter, Facebook, YouTube i Instagram.

Situacija je slična i za područje BiH. Broj korisnika interneta kontinuirano se povećava. Stopa korištenja interneta za 2015. godinu iznosila 72,41% (RAK, 2016.). Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) uvjetovao je da se generacije djece mlađe od 1995. godine rađaju u visokotehnološkom okruženju u kojem su napredne tehnologije sastavni dio njihova života pri čemu njihovi roditelji s druge strane nisu bili u istoj prilici koristiti slične tehnologije. Rezultati istraživanja provedenih na reprezentativnom uzorku u BiH pokazuju kako su djeca završnih razreda osnovnih škola vrlo često žrtve u cyber-prostoru.

Većina djece svakodnevno koristi IKT i pristupa internetu već od svoje 9. godine života. S obzirom na to da se nastavni predmet vezan uz informatiku i računalstvo počinje izučavati tek s 11 godina, u šestom razredu osnovne škole, djeca ostvaruju pristup internetu i prije stjecanja osnovnih znanja o informatici u okviru formalnog obrazovanja. Djeca na internetu najčešće traže zabavu (igranje igrica – 59,8%, komunikacija s poznatima i nepoznatima – 87,3%, skidanje sadržaja poput glazbe i filmova – 76,7%, traženje drugih zanimljivih sadržaja – 85% i sl.). Onaj tko im to ponudi, imat će njihovu pozornost. Djeca dijele veliki broj osobnih podataka na internetu (fotografije – 78,7%, adresu stanovanja – 25,5%, datum rođenja – 50,9%, fotografije prijatelja – 43,2%, naziv škole – 43,2%, što vole – 40,9% i sl.), što se može prepoznati kao svojevrstan rizik. Polovina ispitane djece (48,5%) dobivala je poruke od nepoznatih osoba. Svako četvrto dijete (23,1%) odgovaralo je na takve poruke, a svako deseto (11,4%) od ukupnog broja pristalo je vidjeti se uživo s osobom koju je upoznalo na internetu. Sigurno je da djeci ne može, niti bi trebalo biti, zabranjeno korištenje IKT, društvenih mreža ili aplikacija. Nužno je, međutim, da u pravom trenutku saznaju prave stvari o tome kako se na siguran način koristiti naprednim tehnologijama. Pitanje zaštite djece na internetu samim time poprima značajan prostor u cjelokupnom odgoju djece kako u svijetu tako i kod nas.

pogled.ba