Novosti

Liga doline Neretve za mlade nogometaše stigla je do trećeg kola. Ove nedjelje vidjeli smo pet utakmica u SRC Adonaj u Klepcima, a i Višićani su upisali prve bodove ove szone, i to nadigravši SD Dubravka uvjerljivo rezultatom 4:0. Uzbudljivo je bilo i u drugim susretima, a vrijedi izdvojiti visoku pobjedu “onkovaca” nad Čapljinom, a u ostalim susretima bilo je mnogo neizvjesnije, a rezultati su bili slijedeći:

Nakon tri kola ONK Metković je vodeći sa maksimalnim učinkom, prati ih Neum s istim brojem bodova ali nešto lošijom gol razlikom.

Iduće, 4. kolo, na rasporedu je u subotu (14.12.) s početkom u 09:00 sati.

Kako smo dobili informaciju iz Osnovne škole Lipanjske zore, nastava u popodnevnoj smjeni, dana 26.11. (utorak) NEĆE SE ODRŽATI zbog opasnosti od podrhtavanja tla.

Podsjetimo, noćas u 03:54 Albaniju a i okolne države pa i nas, zatresao je potres magnitude 6.4 po Richteru. Potres je uzrokovao velike materijalne štete uz više od 600 ozlijeđenih i 7 mrtvih osoba.

Epicentar potresa bio je između Drača i prijestolnice Tirane na deset kilometara dubine.

Nakon tog snažnog potresa još je nekoliko potresa pogodilo Albaniju. Posljednji je bio u 7:10 sati jačine 5,4 po Richteru. Epicentar je bio u Jadranskom moru 27 kilometara od Drača. Osjetio se i na jugu Hrvatske.

Jutros u 10:19, snažan potres magnitude 5.4 po Richteru zatresao je Hercegovinu ali i okolno područje. Epicentar tog potresa je bio jako blizu našeg područja, 9 km jugoistočno od Blagaja.

Preko 150 mladih igrača iz 11 klubova i škola nogometa iz Hercegovine i Dalmacije sudjeluje na ovogodišnjem “osvježenom” izdanju Lige doline Neretve za mlade nogometne uzraste (U-10). Ove godine aktivno je uključen i HNK Višići koji u suradnji sa SRC Adonaj i pod pokroviteljstvom GNK Dinamo Zagreb organizira ligu u balon dvorani u Klepcima. Zanimljivost je da će, po završetku lige, selekcija sastavljena od najboljih pojedinaca iz svih ekipa imati će priliku odmjeriti snage sa svojim vršnjacima iz GNK Dinamo te na kraju možda i najtalentiraniji od njih u budućnosti i završiti u redovima zagrebačkog Dinama.

Ova priča je krenula u SRC Adonaj još 2013. godine i cilj je koncentracija kvalitete mladih nogometaša doline Neretve upravo u Čapljini, a nakon par godina neaktivnosti ponovno je zaživjela uz angažman HNK Višići.

Prvo kolo je odigrano prošlu nedjelju, a bilo je itekako zanimljivo te su u četiri odigrana susreta postignuta 22 pogotka. Rezultati 1. kola Lige:

Iduće kolo na rasporedu je u nedjelju, 01. prosinca, a utakmice su na rasporedu od 09:00 do 14:00 sati.

U subotu je u SKC Bugojno po sedmi put uručena književna nagrada „Bugojanska vaza“. Nagrada se dodjeljuje za kratku priču, a ove godine dobitnik nagrade je književnik Stanko Krnjić za svoju priču „Otkupnina“.

Bugojanska vaza je najstariji pisani spomenik na području BiH, a datira iz VI. stoljeća p.n e. To je zdjela koja je pronađena na području općine Bugojno i na njoj su urezane najstarije pisane riječi u BiH. Tekst je na umbro-etrurskom jeziku a urezan je u svježi rub zemljane posude. Originalna zdjela se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a njenu repliku je izradila kiparica Adina Kero.

Nagrada se dodjeljuje za najbolju kratku priču/pripovjetku izabranu na prethodno raspisanom natječaju. Od pristigle 62 priče, stručni žiri jednoglasno je izabrao Krnjićevu priču kao najbolju. Nagrada se sastoji od replike Bugojanske vaze kiparice Adine Kero i novčanog iznosa.

Učenici OŠ “Lipanjske zore” zajedno sa svojim vršnjacima iz OŠ “Vladimir Pavlović” i OŠ “Čapljina” išli su na jednodnevni izlet u Sarajevu kojeg je organizirao OSCE. Da podsjetimo, svi ovi učenici, njih 30-ak sudjelovali su u kvizu “Obrazovanje bez diskriminacije” kojeg je organizirao OSCE, te ih je za nagradu ista organizacija počastila izletom u Sarajevo. U pratnji učenika bili su nastavnica Marijana Milićević i nastavnik Vidak Jović. Tom prilikom posjetili su Zemljaski muzej BiH, gdje su mogli vidjeti par arheoloških ostataka koji su pronađeni u Višićima, a nakon obilaska Muzeja prošetali su Sarajevom i ručali u jednom modernom tržnom centru.

Novi potres s epicentrom kod Ljubuškog zatresao je Hercegovinu danas u 09:56 sati.

Euro-mediteranski seizmološki centar objavio je da je potres bio snage 3,9 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici. Prema informacijama EMSC-a, epicentar potresa bio je 6 kilometara južno od Čitluka, na dubini od 10 kilometra.

Potres se osjetio na širem području Hercegovine. Osjet je bio najjači na udaljenosti 11-16 kilometra od epicentra gdje približno spadaju i Višići. Potresi ove jačine ne mogu prouzročiti veću materijalnu štetu.

Danas (ponedjeljak, 18. studeni) su učenici OŠ “Lipanjske zore” odali počast obljetnici pada Vukovara. Prvo su to uradili u prijepodnevnim satima na Spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima u Višićima, a zatim su sudjelovali i u koloni sjećanja s učenicima OŠ “Vladimir Pavlović” i Srednja škola Čapljina u Čapljini kojeg organizira Gradska uprava. U prigodnom programu s recitacijom “Hrabri ljudi” nastupila je naša učenica Katarina Bošković.

Uprava HNK Višići je danas u klupskim prostorijama organizirala domjenak za sve igrače, članove i donatore kluba.

Povod za domjenak je uspješan završetak polusezone na Čaerima gdje Višići briljiraju, što igrački, što radovima na infrastrukturi stadiona.

Uz sve apokaliptične najave koje stižu iz različitih djelova svijeta od primjerice požara u Amazoniji i Kaliforniji, do monoksida koji nakon otapanja milenijskog leda, izbija iz Istočnosibirskog mora, doprinos ukupnoj problematici daje i Mladen Matuško iz Višića kod Čapljine.

Naime, ovaj čapljinski ribič ispod mosta na Tresani između Višića i Gabele, ulovio je ražu za koju ne postoje podaci da obitava na ovom dijelu toka Neretve, piše Radiopostaja Čapljina.

– To je bio splet okolnosti kada sam došao na Neretvu, dolje ispod našega kako mi kažemo Tresanskoga mosta u samom plićaku sam zapazio neobičnu ribu. U prvi mah sam mislio da je list, naša riječna riba, ali kad sam se bolje zagledao vidim ima rep i pretpostavio da može biti raža, tj. morska riba koja se pojavila zajedno s lubinom u našim vodama u ljetom periodu. Neplanirano sam zagazio u vodu i počeo operaciju hvatanja, nekako sam je uspio uhvatiti i kao dokaz ponijeti sa sobom, da ljudi vide, kaže o tom i za njega neuobičajenom ulovu, Mladen, pa dodaje, Na sreću ražu sam ponio, drugo ništa nisam uhvatio, pa sam se s ražom još mogao i pohvaliti.

– Za ovu vrstu nemam recepta, pa ne znam kako je pripremiti za jelo, vjerojatno ovi u Neretvi imaju, raspitat ću se, jer kako je krenulo u Neretvi bi uskoro moglo biti više morske nego riječne ribe, primjećuje Mladen pola u zbilji, pola u šali.

Informacija da je morska raža stigla do Višića iznenadila je i Josipa Vekića voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, koji o neuobičajenom ulovu kaže:

– Radi se o raži modropjegoj, lat. Raja miraletus, koje dosta ima na ušću Neretve, pa je očito krenula uzvodno, vjerojatno nekim klinom slane vode koji se probija prema unutrašnjosti. Inače, voli obitavati u mulju i pjesku, što je i vodi u Neretvu. Nalazili su je do Opuzena, nikad dalje, bar ja nisam čuo. Posebice je neobično jer je studeni, vodostaj dosta visok, a ona došla do Višića. Zaista neobično, zaključuje ing. Veki

izvor: radio čapljina

Na književnoj manifestaciji „Tadijine jeseni“ koja se održava u Slavonskom Brodu uručena je nagrada „Dragutin Tadijanović“ za najbolju knjigu poezije koju dodjeljuje Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Ovogodišnji laureat je književnik Stanko Krnjić, a nagradu je dobio za svoju knjigu „Sto i jedna mala pjesma“. Nagrada je uručena na 114. rođendan barda hrvatske književnosti Dragutina Tadijanovića.

Prosudbeno povjerenstvo u obrazloženju odluke o dodjeli nagrade, a koje potpisuje akademik Zvonimir Mrkonjić navodi i sljedeće:

-Stanko Krnjić ima smjelost: pisati kao da nitko prije njega nije pisao pjesme. Takvu je možda imao još samo Tadijanović. Biti pjesnik možda je samo usuditi se biti običan a da toga nije svjestan, što nije lako ako se imaju na u umu olakotnosti i zamame moderne uljudbe… Krnjić prekoračuje prag između poezije i metapoezije. Time se on udaljuje od poezije neposrednosti: poezija je sve u različitim registrima njegove znatiželje koju uspijeva iskazati. Poezija je spoznaja mjesta gdje živi njegov narod: Mi smo narod bez domovine, a prognani nismo. Skupni izraz za Krnjićevu poeziju je poezija kao ljubav i ljubav kao poezija. Ona je izraz pjesnikova bitka, njegovo bȉlo i njegov živi totalitet. Ona je skupni izraz njegove tjelesnosti koja je i duhovna: Moje si tkivo. kost, tijelo moga tijela ….