RHM3CK0I_99b410934f28bbf99d098455e837bacf_view_article_475_316_85_s_c1Prema anketi radne snage u BiH stopa nezaposlenosti mladih iznosi oko 60 posto, dok je ukupna stopa nezaposlenosti oko 28 posto, podaci su Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Mladi u BiH obeshrabreni su restriktivnim praksama zapošljavanja, a naši sugovornici su složni da je prije svega u BiH potrebno potpuno reformirati obrazovni sustav, uvesti puno više prakse i rasteretiti poslodavce jer je evidentan nerazmjer obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.
“Mladi ljudi se još vode vlastitim preferencijama ili čak preferencijama ljudi iz njima bliskog okruženja, na štetu realnih pokazatelja o stanju i potrebama tržišta rada, pa se tako odlučuju studirati na onim fakultetima čijim kadrovima je bh. tržište već uvelike prezasićeno”, kažu u Posao.ba.

Vještine
Kako je za Oslobođenje kazao Erol Mujanović, ekonomski analitičar, danas je u BiH mladima do zaposlenja teško doći, a razlozi, odnosno prepreke, su brojni i tiču se i mladih i poslodavaca, kao i samog obrazovnog sustava, odnosno ekonomije koja nema dovoljno snažan rast koji bi generirao nova radna mjesta.
“Za početak treba znati da trenutno u bh. ekonomiji ne postoji dovoljan broj radnih mjesta za sve mlade. Zatim, među mladima postoji velika većina koju nije moguće zaposliti zbog nedostatka adekvatnih vještina koje poslodavcima trebaju u ovom trenutku. Istovremeno, iznimno stručna i sposobna manjina među mladima već ima posao i tvrtke se za njih bore na razne načine. Dakle, imamo većinu mladih kojima je jako teško doći do posla i manjinu koja ima izbor poslova (80% – 20%)”, kazao nam je Mujanović.

Sa njim se slažu i nadležni sa portala Posao.ba, koji ističu kako tržište rada u BiH, ali i u regiji, postaje sve konkurentnije i zasićenije novom radnom snagom, te samim tim na tržištu imamo situaciju gdje je borba za jedno radno mjesto na strani onih kvalificiranijih i iskusnijih kadrova.
Mladi ističu da je jedan od najčešćih problema na koji nailaze prilikom traženja zaposlenja nedostatak radnog iskustva.
“U slučajevima gdje vide interes i mogućnost za dugoročnu suradnju, kompanije su veoma zainteresirane da kandidatima pruže prvo radno iskustvo. Trenutno su veoma aktualne industrije turizma te građevinska, tekstilna i drvna industrija i svakodnevno srećem poslodavce koji se žale da ne mogu naći kvalitetne osobe što ih ograničava u rastu poslovanja. Naravno, postoje i slučajevi eksploatacije javnih sredstava i programa gdje kompanije uglavnom samo “vrte” pripravnike koje zapošljavaju preko Službi za zapošljavanje”, istakao je Mujanović.
S ciljem stvaranja novih radnih mjesta država bi trebala da krene u reformu tržišta rada. Kako kažu u Posao.ba, postoji prostor i za razvoj programa od državnih institucija u pravcu poticanja kompanija na upošljavanje ljudi mlađih od 30 godina, a s ciljem stjecanja iskustva i povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada.

Prekvalifikacije
Međutim, istraživanje portala Posao.ba iz prve polovice 2014. provedeno na uzorku malih, srednjih i novoregistriranih  kompanija u BiH, pokazalo je da se ove kompanije prilikom zapošljavanja u najvećem procentu još oslanjaju na preporuke rodbine i poznanika, dajući time prednost poznanstvu na štetu kvalifikacija kandidata, čineći time štetu vlastitim kompanijama.
– Očito je da će bh. tržištu rada trebati još neko vrijeme sazrijevanja i prihvaćanja globalnih trendova u zapošljavanju i upravljanju kadrovima, kažu u Posao.ba
“Kratkoročno gledajući, samo podizanje vještina kod nezaposlenih mladih, putem prekvalifikacija i obuka za poznatog poslodavca, može donijeti odlične rezultate jer brojna su deficitarna zanimanja i spremna radna mjesta. Međutim, dugoročno gledajući, jedini pravi lijek jeste visoka stopa ekonomskog rasta, od recimo 5-6 posto koja bi dozvolila da se stvori i do par desetaka tisuća novih radnih mjesta godišnje. Mikro primjeri sličnih situacija su gradovi poput Tešnja i Goražda gdje je nezaposlenost iščezla”, pojasnio je Mujanović.

Oslobođenje/pogled.ba

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>