Narodne izreke ” Seljaku se neda na sitno samlit ” ili pak ” Od poljoprivrede nikad dvi jake za vratom ” , još jedanput na primjeru hercegovačkog dijela doline Neretve pokazuju svoju utemeljenost. Naime, tek što su poljoprivrednici ovog dijela BiH o prošloj sezoni počeli govori kao najboljoj poratnoj i praviti ambicioznije planove, uslijedilo je četrdesetdnevno kišno razdoblje,  koje je stubokom izmijenilo situaciju. Najbolje se to ovih dana vidi na Veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine, svojevrsnoj burzi zeleni za BiH i širu regiju.
Uništeni usjevi
” Cijene su solidne, za neke proizvode kao što su peršin i celer, pa plastenički špinat i blitva – i visoke, ali nema dovoljno robe. Kako nema robe, tako nema ni kupaca” – ističe Grgo Matić iz Višića, stalni prodavač koji već 12 godina prodajuću svoju i tuđu robu na čapljinskoj Veletržnici zarađuje kruh.

Iako mu je naizgled štand bogato opskrbljen, o nestašici govori još jedan stalni prodavač Ante Rašić iz Ljubuškog. ” Zastoj je u trgovini, ovo je ponuda za piljare iz okolnih mjesta, a prava trgovina je kada se roba tovari šleperima, a toga je slabo. ” primjećuje Ante.

Zapažanja stalnih prodavača potvrđuje i Darko Mihaljević iz Graba kraj Ljubuškog, koji se umjesto utovara za Zagreb zna kući vratiti neobavljena posla. ” Potražnje ima, moglo bi se prodati, ali se trenutno nema što utovariti, nema dovoljno kvalitetne robe. ” tvrdi ovaj prevoznik.

To je jedna strana medalje, a druga se sreće na svakom koraku kroz čapljinsku općinu koja je s oko 200 hektara plastenika, odnosno zatvorenih prostora vodeća u BiH po proizvodnji zeleni i povrća uopće.

Poplave su uništile najveći dio nasada u Gabela Polju i Svitavi koji prednjače u proizvodnji zimskih kultura, zatim na Tresani uz Neretvu u Višićima, Gabeli i Stugama.. Što nisu poplavile visoke i podzemne vode zbog visoke vlažnosti tla, izloženo je truljenju. Tako se na okrutan način priroda obračunava sa zamahom u ovdašnjem povrtlarstvu. P

odsjećamo, narudžbe presadnica zimske salate u PZ ” Sunce ” u Nerezima prošle jeseni, bile su duplo veće nego ranijih godina, ali se umjesto rekordne proizvodnje zbog vremenskih ( ne ) prilika sada razgovara o gubitcima. Ustvari, štete su višestruke jer ne samo da su stradali nasadi, nego sada slijedi mukotrpno čišćenje vlagom još uvijek natopljenog zemljišta, zaštita, a onda zasnivanje nove- rane proljetne proizvodnje, koja će dijelom kasniti. Naravno, za novu proizvodnju trebaju i nova sredstva koja nakon tri povodnja u 2010 u siječnju, te dva puta u prosincu, ni bolje stoljećima neće biti lako osigurati.

Blago Jurković, jedan od poplavama najteže pogođenih, kaže da još razmišlja što i kako dalje ” Kada podvučem crtu što je i koliko stradalo, vidjet ću što raditi ” – kaže prodavač koji je u zadnjem povodnju ostao bez 100.000 struka kupusa, 3 hektara paprika, tzv. roga…

Obilnija ponuda
Treba svakako reći da su uz visoke vode rastu cijena pomogli i novogodišnji mrazovi. Od voća je na čapljinskoj Veletržnici obilna ponuda jabuka uglavnom iz Gradačca u Bosni, te uvoza, a cijena 0,8 – 1,6 konvertibilnih maraka, neretvanske naranče su 1 – 1,2 konvertibilne marke, a suhe smokve 2 – 4 konvertibilne marke.

 

Dušan Musa | Večernji list

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>