Prodor nafte iz Meksičkog zaljeva u Sargaško more mogao bi biti poguban za budućnost neretvanske jegulje, koja se mrijesti i leže upravo u vodama Sargaškog mora.

 

 

Premda naftna mrlja iz Meksičkog zaljeva ne može izazvati izravnu ekološku katastrofu u Europi, eventualni prodor nafte u Sargaško more mogao bi biti poguban za budućnost neretvanske jegulje, koja se mrijesti i leže upravo u vodama Sargaškog mora, piše Slobodna Dalmacija.

Tako je nafta iz devastiranih postrojenja British Petroleuma, čije se curenje već dulje neuspješno pokušava zaustaviti svim tehnološki dostupnim metodama, dodatno ugrozila jegulje, koje ionako posljednjih desetak godina nestaju u Neretvi i njezinim rukavcima.

I dok se osamdesetih godina prošlog stoljeća na jezeru Kuti ili rječici Norinu jegulja izlovljavala na ”lađe”, danas je ulov sveden na skromnih nekoliko kilograma dnevno.

Razloge nestanka jegulja, među ostalim, treba tražiti u nekontroliranom lovu te različitim zagađenjima i intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Neretvi.

Jegulja je migratorna, a ne autohtona vrsta. Nakon mrijesta, mlade jedinke ali i odrasle jednostavno se ne vraćaju u Neretvu ili ih se, pak, vraća tek manji broj.

Dr. Branko Glamuzina, s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, koji se godinama bavi istraživanjem riba i ribarstva delte Neretve, s posebnim naglaskom na mogući uzgoj jegulja u prirodnim staništima, ističe da je jedna od životnih faza spolno zrele jegulje vezana uz migracije u Sargaško more.

U životu jegulje najznačajnija je jesenska migracija spolno zrelih jedinki na mriješćenje u Sargaško more, pa bi eventualno zagađenje bilo pogubno za sve jegulje jadranskog slijeva, pa tako i doline Neretve!

Nafta te ostali zagađivači koji je prate, imali bi negativni utjecaj na kvalitetu reproduktivnih organa jaja i ličinki jegulje, što bi se dugoročno negativno odrazilo na ionako smanjen broj jedinki.

Situacija je to složenija jer dio populacije, koji ove godine ode na mriještenje, izmrijesti se tek nakon dvije godine, a mlađ se vraća tek u četvrtoj i petoj godini u Neretvu.

Neretvanski ribari, ali i ugostitelji prate stanje oko naftne mrlje u Meksičkom zaljevu i pribojavaju se njezina utjecaja na mlađ jegulje.

izvor: Slobodna Dalmacija

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>