Gloria Lujanović: ‘Mostaru potreban proces samoizlječenja od turbo-folka’

018pTMgR_unnamed_475_316_85_s_c1U organizaciji Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru će od 13. do 18. listopada 2014. godine biti održan “Tjedan kulture”. Spomenuta kulturna manifestacija obuhvatit će izložbu fotografija “(Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo-folk”, scensko čitanje dokumentarne drame “7” i znanstvena predavanja mladih znanstvenika i asistenata sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Koordinatorica cijelog projekta je Gloria Lujanović, studentica politologije na Filozofskom fakultetu u Mostaru koja gaji veliku ljubav prema kulturi i umjetnosti. Sa Gloriom smo razgovarali o njenom novom projektu, studentskim danima i kulturnoj sceni u našem gradu.

Tjedan kulture. (Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo-folk. Kultura, nacionalizam, turbo-folk. Tri pojma koja će vrlo lako uhvatiti pažnju čitatelja, no o čemu se ovdje zapravo radi radi?
Riječ je o izložbi fotografija zagrebačkog dizajnera Bojana Krištofića koja na zanimljiv i pomalo satiričan način publici otkriva suštinu turbo-folka i njegovih varijacija. Izložbu i teorijski dopunjuje “Akademski sat” povjesničarke umjetnosti Danijele Ucović i politologa Dražena Barbarića tako da vjerujem da će, osobito, studentska populacija još bolje uvidjeti društvene posljedice turbo-folka i nacionalizma.
Kako ste došli na ideju ovakog projekta i kako je tekao put realizacije?
Smatrala sam da je Mostaru kao studentskom gradu zaista potreban ovakav događaj koji bi otvorio oči i kojim bismo, zapravo, započeli proces samoizlječenja od turbo-folka i što je još važnije, studentima približili kulturu na jedan urban i alternativan način. Projekt je oduševio ravnatelja Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, gdina Danijela Vidovića , te me podržao u realizaciji istog.
U sklopu Tjedna kulture održati će se i scensko čitanje dokumentarske drame 7. U najavi piše da će dramu čitati sedam uspješnih žena. Što je po vama uspješna žena? 
Scensko čitanje dokumentarne drame 7, dramski je komad koji govori  o pravima žena, rodnoj ravnopravnosti i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama. Kosačinih 7 su prof.dr.sc Izabela Dankić, doc.dr.sc. Anita Duraković, Ljilja Zovko, Nada Dalipagić, Maja Knezović- Lasić, Erna Danon- Cipra i Monija Jarak. Mislim da je važno biti  samosvjesna žena koja se nema potrebu ispričavati drugima  jer je uspješna.
Već ste organizirali nekoliko  kultunih projekata u Bosni i rodnom Novom Travniku. Kako bi ste usporedili iskustva u Mostaru i Novom Travniku? Možete li usporediti kulturni život u jednom i drugom mjestu?  
Baviti se kulturom u Mostaru i drugim gradovima puno je lakše jer nikad ne strahujete hoće li događaj biti posjećen. U Novom Travniku i drugim općinama mnogo je teže jer publiku tek trebate stvoriti i potom odgajati. Ali, i Novom Travniku i Mostaru zajedničko je to što ne postoji osiguran novac za kulturna zbivanja pa tako mnoge institucije kulture i različiti centri za kulturu opstaju zahvaljujući upornim pojedincima.
Uspješna ste studentica, pjesnikinja, društvena aktivistica, ako se može tako reći. Kako sve stignete i balansirate?
Rekla bih da od katkad  „strogog“  studija politologije bježim u umjetnost i kulturu.
Ovi dana je sve u znaku izbora u BiH. Je li se u predizbornoj kampanji ikako govorilo o kulturi?
Naravno, predizborna kampanja je vrijeme kada  se političari pretvaraju u mađioničare. Sudeći po njihovom programima gdje kultura zauzima važno mjesto, bh.kulturna scena uspješno će konkurirati njemačkoj kulturnoj  sceni što pokazuje stanovit smisao za humor.
Kao studenticu moram vas upitati o onom klišeju „mladi u BiH“. Kako vi vidite mlade u BiH. Kakvi su mladi u Mostari, kakvi u Novom Travniku?
Postoje različite interesne grupe kroz koje se ogleda aktivizam mladih ljudi, međutim, još uvijek nismo svjesni naše moći. Nekada su studenti bili pokretači i nositelji društvenih promjena, danas su uglavnom „dežurna žugala“ u kojima se istinski revolucionar tek treba probuditi.

Filip Pažin/Pogled.ba