zracnalukasilueteBroj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini jedna je od rijetkih brojki oko koje se ne vode duboke političke prepirke niti se lome politička koplja tvrdnjama o manipulacijama. Sve politike u BiH, i one visoke i ”niske”, nijemo promatraju brojke koje se svakim danom povećavaju. Nemoćni i bezidejni u nuđenju rješenja, političari nabrajaju probleme koje treba riješiti prije ekonomije, mladi ljudi i svi oni željni posla i rada, umorni od čekanja i praznih obećanja napuštaju zemlju.

Službene brojke govore kako je rast nezaposlenosti počeo 2009., pa je u BiH zabilježen porast broja nezaposlenih od 2009. do 2013. Porastao za za 43.000 osoba.

Dok se BiH vrti na mjestu oko visokih politika, stavljajući ekonomske probleme daleko na listi prioriteta, a njihova rješenja još dalje, mladi ljudi ne mogu čekati.

2013. – crna godina

U 2013. godini, godini koja slovi za onu s rekordom nezaposlenosti, broj nezaposlenih narastao je za 10.417 osoba, dok je ukupan broj zaposlenih iznosio 648.421 te je na jednog nezaposlenog dolazilo manje od 1,2 zaposlena. Godinu 2014. BiH je započela s 557.474 nezaposlenih, a sumorne brojke govore kako je u 15 godina u našoj zemlji čak 130 tisuća ljudi ostalo bez posla.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u BiH je 2000. godine bilo 428.000 nezaposlenih građana, odnosno 40,1 posto, dok je nakon toga trend ionako visoke nezaposlenosti rastao skoro svake godine. Tako je 2014. godine broj nezaposlenih dostigao skoro 560 tisuća, odnosno 44 posto.

U 2001. godini u BiH su bez posla bile 431.773 osobe, odnosno 40,8 posto radno sposobnog stanovništva, a sljedeće godine 456.417 osoba ili 42,2 posto, dok 2003. taj broj dostiže 461.000, odnosno 42,7 posto. Trend nezaposlenosti nastavlja se i dalje pa je 2004. u BiH na zavodima za zapošljavanje bilo 466.500 osoba, odnosno 42,2 posto osoba, iduće godine 500.941 ili 43,8 posto, 2006. godine 515.084 osobe, odnosno 43,7 posto, a 2007. godine posao su tražile 535.284 osobe ili njih 43,8 posto.

Pred samu svjetsku ekonomsku krizu, koja je došla kao opravdanje 2008., u BiH je bilo 483.000 nezaposlenih odnosno 40,6 posto. Tako je 2009. bilo 493.250 nezaposlenih, odnosno 40,5 posto, 2010. taj broj je dostigao 516.045 – 41,4 posto, 2011. bilo je 529.600 ili 43,4 posto nezaposlenih. U 2012. u BiH je bilo 538.151 nezaposlenih ili 44 posto, a sljedeće godine BiH obara rekord s 554.929 nezaposlenih, odnosno 44,8 posto.

Mladi bi se trebali sami potruditi

No, ovo nisu brojke s kojima su se ozbiljno bavili političari u predizbornim kampanjama. Tako je ekonomska politika bila tek usputna stvar jer se glasači još uvijek privlače drugim temama. Iako su političari u rijetkim spominjanima problema nezaposlenosti govorili kako treba osigurati posao i zadržati mlade ljude u BiH, konkretnog rješenja nisu dali.

Nakon što su objavljeni rezultati anketa o nezaposlenosti mladih u bih, koje su pokazale kako čak 60 posto mladih ljudi u ovoj zemlji nema posao, ekonomski analitičar Erol Mujanović poručio je kako mladima bez posla, najbolje da sami preuzmu sudbinu u svoje ruke.

“To znači da se trebaju sami potruditi, na bilo koji način, da steknu vještine koje tržite rada traži bilo da se radi o volontiranju, usavršavanju poznavanja primjenjivih stranih jezika, povećavanju informatičke pismenosti. Najvrednije je da imaju stalni kontakt s poslodavcima i rad na projektima te konkretnim poslovnim aktivnostima jer tu se stiče najvrednije iskustvo koje poslije čini razliku u odnosu na druge kandidate na tržištu rada”, savjetuje ovaj ekonomski stručnjak.

No, ne čini se uvijek tako lako. Mladi u BiH, u kojoj 40.000 visokoobrazovanih osoba u ovom trenutku traži posao, još uvijek pred sobom imaju zid politike od kojeg strahuju, pa tako u cijeloj zemlji vlada pravilo da se do posla ne može doći bez političkih rodbinskih ili drugih veza.

Vrijeme i propali planovi

I dok politika tvrdi kako treba riješiti druge stvari, poput upravo korupcije o kojoj se priča, a koja se ne suzbija, mladi ljudi nemaju vremena za čekanje. Stoga se, u moru neslavnih brojki u BiH, pojavio novi stupac u statistici za broj onih koji napuštaju zemlju.

U kompliciranom sustavu zemlje, komplicirana je i briga za posao. Tako, u skladu s ustavima i zakonima u BiH, ingerencije u sektoru rada i zapošljavanja imaju tri razine vlasti u BiH: država, entiteti, županije u Federaciji BiH i Brčko distrikt.

Osnovni zakoni u sektoru poput zakona o radu i zakona o posredovanju u zapošljavanju usvojeni su na nivou entiteta i u nekim županijama. Brčko Distrikt, također, ima svoj Zakon o radu, kao i Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Vijeće ministara BiH je 2010. godine usvojilo Strategiju zapošljavanja u BiH za period 2010 – 2014. Ciljevi koji su tom strategijom utvrđeni su godišnje povećanje ukupne stope zaposlenosti za dva posto, godišnje povećanje stope zaposlenosti žena za 2,5 posto i smanjenje nezaposlenosti mladih na 30 posto do 2014. godine. No, ranije spomenuta brojka od 60 posto nezaposlenih mladih govori o tome koliko je državna strategija urodila plodom.

Strategija predviđa niz strateških mjera za ostvarenje ovih strateških ciljeva poput poboljšanja poslovnog ambijenta i podrške uspostavi i razvoju srednjih i malih poduzeća, no ni to ne daje nikakve rezultate.

Budući da državna razina nema nadležnost za donošenje zakona iz oblasti rada i zapošljavanja, tako ne postoje jedinstveni radni standardi niti politike zapošljavanja za Bosnu i Hercegovinu. Ministarstvo civilnih poslova BiH i Agencija za rad i zapošljavanje BiH imaju ograničene kapacitete i za nadležnost koja im je povjerena, tako da ne mogu značajnije uticati na situaciju u oblasti rada i zapošljavanja.

Ekonomski analitičari i izvještaju govore kako je potrebno hitno donijeti reformu rada javnih službi za zapošljavanje te ubrzati njihovu transformaciju u aktivne posrednike na tržišta rada.

Glomazan i trom model

U analizi Centra civilnih inicijativa o efikasnosti politika zapošljavanja u BiH navodi se kako je postojeći zakonski okvir koji regulira pitanja sektora rada i zapošljavanja, uključujući i prava po osnovu nezaposlenosti, samo djelomično reformiran i nije dovoljno usklađen sa međunarodnim standardima i zahtjevima EU integracija, kao i sa stvarnim potrebama tržišta rada.

”Institucionalni model rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji je glomazan i trom, i što je najvažnije nije prilagođen zahtjevima korisnika i potrebama tržišta rada. Deset kantonalnih javnih službi za zapošljavanje nisu tehnički opremljene da mogu na efikasan način razmjenjivati podatke o poslovima i zaposlenim između sebe, niti sa FZZZ. Utvrđeno je da opterećenje uslijed servisiranja zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te ih sprječava da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada, kao i podizanje konkurentnosti nezaposlenih osoba na tržištu rada radi bržeg zapošljavanja, kao i provođenje programa za poticanje zapošljavanje teško zapošljivih kategorija”, navodi se u izvještaju CCI-a .

Dodaje se kako svi prihodi koje sustav prikupi od uplate doprinosa u tijeku jedne godine potroše se u najvećem dijelu za pasivne mjere i troškove administracije javnih službi za zapošljavanje, a nikako ne idu u poticaje niti u razvoj novih strategija za zapošljavanje.

O tomu upozoravaju i u Udruzi građana Dobri ljudi iz Tomislavgrada, koji svakim danom bilježi nove odlaske trbuhom za kruhom

Doprinosi u državnim džepovima

Predsjednik Nadzornog odbora Udruge, Adis Zahirović, kaže za portal Bljesak.info kako su prva prepreka k novom zapošljavanju su veliki doprinosi i porezi koje tvrtka mora platiti za svakog uposlenika.

”Potrebno je napraviti smanjenje, možda čak i ukidanje doprinosa na plaća, čime bi se stimulirali poslodavci za uzimanje novih uposlenika, kao i smanjenje rada na crno”, kaže Zahirović.

Ističe kako su poticaji koji postoje zloupotrjebljeni od strane državnih institucija, ”koje koriste poticaje od strane zavoda kako bi kupili poene, što je viđeno prije izbora kad je bilo masovnih upošljavanje pripravnika”.

”Bolja opcija je da se ti isti poticaji koriste samo za poduzetnike, samim time bi mladi kadrovi imali više šansi da steknu iskustva u realnom sektoru nego da kupe prašinu po općinskim, županijskim i drugim uprava u kojima nemaju mogućnosti da nauče nešto što bi im kasnije moglo pomoći u traženju posla u realnom privrednom sektoru”, kaže Zahirović za Bljesak.info.

Smatra kako bi, kad bi se smanjili doprinosi i porezi, a uvele jače kazne za rad na crno, došlo do većeg broja uposlenih u realnom sektoru.

”Tada bi država morala odustati od uzimanja pripravnika ili bi morala napraviti program da te pripravnike daje u druga poduzeća ili da preuzme neki stimulans da godinu dana nema doprinosa za novouposlene”, rekao je Zahirović smatrajući kako bi to povećalo mogućnost zaposlenja mladih ljudi.

Zahirović ističe kako je poticaja za novo upošljavanje jako malo i da ih zloupotrebljavaju čak i državne institucije.

CCI navodi kako su u odnosu na broj nezaposlenih, sredstva koja se izdvajaju za aktivne mjere i politike tržišta rada neznatna.

”Sustav zapošljavanja, koji je institucionalno i financijski dizajniran na ovakav način, nije učinkovit i ne može odgovoriti suvremeni potrebama tržišta rada”, naveo je CCI.

Ispred BiH je Uganda

Delegacija Europske unije u BiH potrudila se i izradila Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, koji sadrži paket reformi. Sporazum, ukoliko dobije podršku interesnih grupa, Tvrde u Delegaciji EU, može napraviti pozitivnu i značajnu razliku u životima svih građana Bosne i Hercegovine.

Predstavljajući Sporazum, predstavnik EU u BiH i šef Delegacije, veleposlanik Peter Sorensen. Je rekao kako BiH bez reformi riskira da dodatno zaostane za svojim susjedima u smislu poslovnog okruženja i aktivnosti potrebnih za poticanje ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

”Reforma jeste moguća, čak i ako predstoje neki teški zadaci, proces ipak mora započeti i to ozbiljno, u cilju unaprjeđenja života i perspektive građana Bosne i Hercegovine”, rekao je Sorensen predstavljajući sporazum u kojem se navodi da za pokretanje gospodarstva i stvaranje radnih mjesta BiH treba smanjiti javnu potrošnju i osigurati veći broj pojedinaca i organizacija koje plaćaju porez.

Na Forumu za prosperitet i zapošljavanje održanom ljetos u Banja Luci, Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije Europske unije u BiH, istaknuo je kako BiH treba smanjiti troškove rada sa sadašnjih razina koje su blizu 40 posto ukupnih troškova rada i težiti bliže europskom prosjeku od 32 posto.

Roland Michelitsch, menadžer Let’s Work partnerstva International Finance Corporation Odjela za procjenu uticaja na razvoj govoreći o nezaposlenosti mladih u BiH rekao je kako je poslovno okruženje u BiH najgore u regiji i u svijetu.

“Napredak u zapošljavanju u BiH koči korupcija, porezne stope, administracija i neformalno tržište, a privatni sektor je taj koji mladim ljudima može ponuditi nova radna mjesta”, kazao je Michelitsch, koji je, predstavljajući analize mišljenja mladih o nezaposlenosti u našoj zemlji rekao kako ga je šokiralo da se u Izvještaju o poslovanju vezano za lakoću poslovanja BiH nalazi na 174 mjestu od 189 zemalja.

”Iznad se nalazi Bangladeš, a iza Uganda”, pojasnio je Michelitsch predstavljajući rezultate studije provedene u BiH među poslodavcima u privatnom sektoru vezano za zapošljavanje.

Što se tiče broja procedura koje je potrebno izvršiti da se osnuje firma, u BiH je potrebno 11 procedura, dok je u Europi potrebno pet, što je duplo više.

Mladi odlaze

“Ogromna je razlika u visini osnivačkog kapitala, odnosno iznosa novca koji bi mlada osoba trebala izdvojiti za osnivanje poduzeća, koji je u BiH 29 puta veći od prihoda po glavi stanovnika, dok u Europi iznosi 3,5. To je tužno”, naglasio je i istaknuo je da po brzini izdavanja građevinskih dozvola BiH je na 175 mjestu dodajući da zaostaje, dok druge zemlje provode reforme i idu naprijed.

Iz Delegacije EU upozoravaju kako BiH treba donijeti niz reformi tržišta rada da bi se povećalo stvaranje novih radnih mjesta, uključujući i mjere kojima će se promovirati utvrđivanje plaća na temelju vještina i učinka, umjesto staža te smanjiti broh administrativnih prepreka za poticanje zapošljavanja i harmoniziranje radnog zakonodavstva.

Kao jedan od prioriteta navedeno je i da BiH mora aktivno promovirati uključenosti mladih u radno sposobno stanovništvo i i omogućiti privremene poslove.

No, dok se BiH vrti na mjestu oko visokih politika, stavljajući ekonomske probleme daleko na listi prioriteta, a njihova rješenja još dalje, mladi ljudi ne mogu čekati. Svakim danom, sve ih više napušta zemlju. Da trend odlaska ne prestaje, nego da raste, svjedoči i Zahirović.

”Mladi ljudi odlaze iz Tomislavgrada jer ne postoji mogućnost zapošljavanja ili samozapošljavanja, u zadnje vrijeme je stvorena atmosfera u samom gradu kako je odlazak jedini izlaz iz depresivnog stanje koje vlada u cijeloj državi. Na zapadu su veće plaće, postoje rodbina koja pomaže u zapošljavanju, izgledi za budućnost su bolji. Trend odlaska će se nastaviti i dalje, jer ne postoje naznake da će se nešto u skorijoj budućnosti promijeniti”, rekao je Zahirović za Bljesak.info.

bljesak.info

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>