Promocija knjige Stanislava Vukorepa u Čapljini

Skolstvo1-Stanislav-Vukorep-ispred-Zavicajne-kuce-u-HutovuKnjiga Stanislava Vukorepa “Povijest osnovnog školstva u općini Neum” bit će predstavljena u hotelu Mogorjelo u Čapljini u četvrtak (12. veljače) u 19:00 h. Predstavljači su, uz autora, urednica knjige prof. Vera Konjevod, dr. sc. Mladen Bevanda, prof. emeritus, prof. dr. sc. Milenko Obad i dr. sc. Milan Vego, izv. prof.

Dnevni list

Stolac: Reportaža o Boljunima i Radimlji u časopisu Hidden Europe

10830839_10206497551060549_3847846783804291218_oČasopis Hidden Europe, europski turistički magazin koji gleda iza uobičajenih turističkih ruta, u svome 44. izdanju donosi članak o nekropolama stećaka Radmilji i Boljunima. Suradnici ovog časopisa, koji je u potpunosti marketinški neovisan, imaju svu slobodu u svome pisanju i istraživanju. Misija im je stoga donositi priče o Europi, koja je skrivena, nepoznata, a samim time i zanimljiva za sve čitatelje – kasnije i putnike.

Istraživajući polako i detaljno kulture i zajednice, Rudolf Abraham, putopisac i fotograf, donosi opširnu priču o kamenim gromadama Balkana. Iako je spomenuo i ostale lokalitete stećaka, ovaj autor nekropole Radimlju i Boljune smatra najboljim mjestima za razumijevanje značaja ove kulturne baštine Bosne i Hercegovine i susjednim nam zemalja. Zbog toga navodi da su: ”(…) stećci slagalica koja nas poziva da ponovno promislimo o vezi prošlosti i sadašnosti.”

Rad JU Radmilja na očuvanju i promociji nekropola Radmilja i Boljuni, Abraham ocjenjuje pozitivno i zato donosi preporuku svim putnicima namjernicima da posjete Radimlju i Boljune.

hercegovina.info

Gloria Lujanović: ‘Mostaru potreban proces samoizlječenja od turbo-folka’

018pTMgR_unnamed_475_316_85_s_c1U organizaciji Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru će od 13. do 18. listopada 2014. godine biti održan “Tjedan kulture”. Spomenuta kulturna manifestacija obuhvatit će izložbu fotografija “(Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo-folk”, scensko čitanje dokumentarne drame “7” i znanstvena predavanja mladih znanstvenika i asistenata sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Koordinatorica cijelog projekta je Gloria Lujanović, studentica politologije na Filozofskom fakultetu u Mostaru koja gaji veliku ljubav prema kulturi i umjetnosti. Sa Gloriom smo razgovarali o njenom novom projektu, studentskim danima i kulturnoj sceni u našem gradu.

Tjedan kulture. (Est)etika nacionalizma – dizajn za turbo-folk. Kultura, nacionalizam, turbo-folk. Tri pojma koja će vrlo lako uhvatiti pažnju čitatelja, no o čemu se ovdje zapravo radi radi?
Riječ je o izložbi fotografija zagrebačkog dizajnera Bojana Krištofića koja na zanimljiv i pomalo satiričan način publici otkriva suštinu turbo-folka i njegovih varijacija. Izložbu i teorijski dopunjuje “Akademski sat” povjesničarke umjetnosti Danijele Ucović i politologa Dražena Barbarića tako da vjerujem da će, osobito, studentska populacija još bolje uvidjeti društvene posljedice turbo-folka i nacionalizma.
Kako ste došli na ideju ovakog projekta i kako je tekao put realizacije?
Smatrala sam da je Mostaru kao studentskom gradu zaista potreban ovakav događaj koji bi otvorio oči i kojim bismo, zapravo, započeli proces samoizlječenja od turbo-folka i što je još važnije, studentima približili kulturu na jedan urban i alternativan način. Projekt je oduševio ravnatelja Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, gdina Danijela Vidovića , te me podržao u realizaciji istog.
U sklopu Tjedna kulture održati će se i scensko čitanje dokumentarske drame 7. U najavi piše da će dramu čitati sedam uspješnih žena. Što je po vama uspješna žena? 
Scensko čitanje dokumentarne drame 7, dramski je komad koji govori  o pravima žena, rodnoj ravnopravnosti i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama. Kosačinih 7 su prof.dr.sc Izabela Dankić, doc.dr.sc. Anita Duraković, Ljilja Zovko, Nada Dalipagić, Maja Knezović- Lasić, Erna Danon- Cipra i Monija Jarak. Mislim da je važno biti  samosvjesna žena koja se nema potrebu ispričavati drugima  jer je uspješna.
Već ste organizirali nekoliko  kultunih projekata u Bosni i rodnom Novom Travniku. Kako bi ste usporedili iskustva u Mostaru i Novom Travniku? Možete li usporediti kulturni život u jednom i drugom mjestu?  
Baviti se kulturom u Mostaru i drugim gradovima puno je lakše jer nikad ne strahujete hoće li događaj biti posjećen. U Novom Travniku i drugim općinama mnogo je teže jer publiku tek trebate stvoriti i potom odgajati. Ali, i Novom Travniku i Mostaru zajedničko je to što ne postoji osiguran novac za kulturna zbivanja pa tako mnoge institucije kulture i različiti centri za kulturu opstaju zahvaljujući upornim pojedincima.
Uspješna ste studentica, pjesnikinja, društvena aktivistica, ako se može tako reći. Kako sve stignete i balansirate?
Rekla bih da od katkad  „strogog“  studija politologije bježim u umjetnost i kulturu.
Ovi dana je sve u znaku izbora u BiH. Je li se u predizbornoj kampanji ikako govorilo o kulturi?
Naravno, predizborna kampanja je vrijeme kada  se političari pretvaraju u mađioničare. Sudeći po njihovom programima gdje kultura zauzima važno mjesto, bh.kulturna scena uspješno će konkurirati njemačkoj kulturnoj  sceni što pokazuje stanovit smisao za humor.
Kao studenticu moram vas upitati o onom klišeju „mladi u BiH“. Kako vi vidite mlade u BiH. Kakvi su mladi u Mostari, kakvi u Novom Travniku?
Postoje različite interesne grupe kroz koje se ogleda aktivizam mladih ljudi, međutim, još uvijek nismo svjesni naše moći. Nekada su studenti bili pokretači i nositelji društvenih promjena, danas su uglavnom „dežurna žugala“ u kojima se istinski revolucionar tek treba probuditi.

Filip Pažin/Pogled.ba

HKUD “Luke” nastupaju na manifestaciji “Rujanski susreti” u Novom Travniku

10644755_619018704864152_3631185501506796633_oHKUD “Luke” ovaj vikend nastupit će u Novom Travniku na tradicionalnoj manifestaciji pod nazivom “Rujanski susreti” koji se održavaju od 04. do 07. rujna, a organizator je KUD “Stari Hrast 2000” iz Novog Travnika. Otvaranje manifestacije je 04. rujna u 19:00 h, a priliku za otvaranje manifestacije dobio je tamburaški sastav “Kad čuješ tambure…”. Uz ovaj tamburaški sastav, nastupit će i tamburaški sastavi iz Zenice, Žepča, Kreševa i Novog Travnika, te kulturno-umjetnička društva Češke, Dugog Sela, Novog Travnika. Središnji događaj, kako prenosi portal drukciji.ba, je Smotra tradicijskog folklora koja je planirana za 06. rujan s početkom u 18:00 h. Tu će sudjelovati 11 kulturno-umjetničkih društava, među kojima i HKUD “Luke”. Sretan put našem društvu, te se nadamo da će svoj nastup odraditi uspješno.

Završen 14. ‘Leron’ Međunarodni festivala folklora u Vodnjanu

thumbs_14-Leron_Final_grupna-poslije-MiseI drugi je dan 14. “Lerona” Međunarodnog festivala folklora u Vodnjanu bio u znaku – će pasti kiša, sad ili kasnije. U mnogim su gradovima organizatori odgodili svoje programe ali dežurna ekipa zadužena za meteorološka pitanja pri Zajednici Talijana iz Vodnjana bila je za to da se festival nastavi. Potvrda da su uspješno odradili svoj posao je i ovo izvješće koje čitate, prenosi gradpula.com.

Jutro je započelo susretom predstavnika svih sudionika festivala s zamjenicom gradonačelnika Rosannom Biasiol Babić i predsjednikom Gradskog vijeća Corradom Ghiraldom. U sali “Trifora” u sjedištu Zajednice Talijana predstavnicima folklornih društava u kratko su predstavljeni bitni povijesni, kulturološki i socijalno – ekonomski pokazatelji Vodnjanštine. Druženje je završilo obostranom primopredajom prigodnih poklona. Kako se organizator držao protokola u istoj sali gotovo istog časa započeo je “okrugli stol” na temu “Njegovanje tradicije i običaja u vrijeme globalizacije”. Neki od sudionika su se držali teme dok su ostali priliku predstavljanja koristili i za prezentaciju svojih odora i glazbeno instrumentalnih karakterističnosti. Tijekom razvijanja teme došlo se do spoznaje kako je jednima globalizacija nešto sasvim normalno i poželjno za nastavak održavanja rada, dok su drugi zagovarali teoriju kako globalizacija škodi i to najviše etnografiji u radu folklornih društava.

Upravo stoga, po riječima Anite Forlani, na čiju inicijativu je i nastao, bit Lerona je ta, da se kroz njegovo manifestiranje vrijednuju upravo ona društva koja su dosljedna u očuvanju folklorne baštine. To jest nisu dio globalizacijskog trenda. Po njezinom mišljnju “Leron” je u tome poseban festival folklora na tlu Europe ali i pomalo usamljen. Novi trendovi, strah održavanja rada društava. sve jači upliv turizma u neke nove koncepte izgleda i operacionalizacije sastava i djelovanja društva postepeno napuštaju tradicijkso u zamjenu za nešto fleksibilnije koreografije i kostimografije. Nakon iscrpnog rada “okruglog stola”, dok je nad vodnjanskom placom obilna kiša prestala padati, sudionici su s osmijehom pozirali za grupnu fotografiju. Nakon čega su sudionici posjetili Istarsko – Ekomuzej gdje su na restauriranom trgu, pored izloženog starog voza, degustirali Vin de Rosa autohtono desertno vino od prosušene malvazije.

thumbs_14-Leron_Final_od-crkve-do-place (1)

Predvečer je označila svečana Misa za folkloraše u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu. Možda je i to razlog zašto je publika bila suha. Kišu je zamijenila hladnoća. Ljudi ne pamte tako hladan kolovoz. Oni koji nisu ponijeli “jaču” odječu ili obuću pamtiti će ovaj hladni ljetni “Leron”. Prije nastupa folkloraša u galeriji Loggia u prizemlju Palače Bradamante prikazao se dokumentarni film “Questa son mi, mi son boumbara…” u produkciji Centra za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre. Tema je video-portretiranje Egle Cetina-Katunar kao jednoj od aktivnijih izvođačica vodnjanskih bassa, vokalnog oblika dvoglasja tijesnih intervala Istre pripadnika talijanskog govornog područja u Vodnjanu.

thumbs_14-Leron_okrugli-stol_grupna-sudionici

Na pozornici su redom svirali, plesali i pjevali: GF Balarins di Buie – maestro Emma Pauluzzo iz grada Buia (Italija), HKUD Luke iz Višići (BiH), GF I Bej iz grada Erba (Italija), KUD Dalmacija iz Dugog rata, MacLennan Scottish Group iz Suttona (Ujedinjeno Kraljevstvo) i GF Corale Rododendro iz Valli di Lanzo (Italija). Nastup KUD-a Dalmacija iz Dugog rata na publiku je ostavio najbolji dojam. Nasmiješena su lica plesača i svirača s plesovima iz Splita, Korčule i Trogira osvojila skulpturu Lerona u keramici koju je izradio Igor Fabris. Nagradu su zajedno uručili Maurizio Tremul i Rosanna Biasiol Babić.

gradpula.com

Likovna umjetnica Mirsada Baljić u emisiji Emila Karamatića „Ovo je moja zemlja“

Rođena u Čapljini 15. veljače 1961. god. (BiH) A Višići su dom njenog odrastanja, prostor prvih spoznaja i interesa za slikarstvo.

Poslije završene Gimnazije definitivno ulazi u svijet umjetnosti. Prvu izložbu je imala u Čapljini 1985. god. Što je i početak njenog dugogodišnjeg aktivnog umjetničkog stvaralaštva.

U Neumu i Sarajevu otvorila je i uspješno vodila jedan period „Angkor Vat“ i „Baljić“ galerije.

Tokom cijelog ratnog perioda u Sarajevu, rukovoditelj je u umjetničkoj četi i organizator više izložbi i umjetničkih projekata. Ima priznat status istaknutog samostalnog umjetnika od strane Federalnog i Županijskog ministarstva kulture.

Član je Udruženja umjetnika Bosne i Hercegovine(ULUBIH). Akvarel je njena dominantna slikarska tehnika. Živi i radi u Sarajevu. Voditelj je Galerije Preporod – Multimedijalnog Edukativnog Centra.

Emisiju poslušajte ovdje.

neznase.ba

Program 16. Međunarodnog ljetnog karnevala

karneval17:00 Prijam predstavnika inozemnih karnevalskih skupina i gostiju kod načelnika Općine Čapljina

17:30 h KARNEVALSKI PARTY KOD SPORTSKE DVORANE – okupljanje karnevalskih grupa


20:00 h POLAZAK SVEČANOG MIMOHODA
– Ul. Mate Bobana
– Ul. Ante Starčevića
– Ul. braće Radića
– Zagrebačka ulica
– Ul. Matije Gupca

21:00 h PREDSTAVLJANJE svih sudionika na TRGU KRALJA TOMISLAVA

22: 00 h PROGLAŠENJE KRALJICE KARNEVALA I NJENIH DVIJU PRATILJA

22:30 h KONCERT – JELENA ROZGA

radio-capljina.com

Kazališna predstava ŠKRTIČINA u izvedbi HNK Šibenik u srijedu u Karaotoku

ŠkrtičinaJedna od najuspješnijih predstava šibenskog teatra, Moliereov ”Škrtac”, koji je u adapataciji Marijane Nola postao ”Škrtičina”, gostuje 7. kolovoza u Čapljini.
Šibenska ”Škrtičina” ovjenčana je brojnim nagradama i priznanjima, među kojima valja istaknuti Nagradu Hrvatskog glumišta za glavnu mušku ulogu koju je 2010. godine dobio Joško Ševo (Mate Arpun- Škrtac).
Predstava će se održati u četvrtak 07. kolovoza 2014. godine s početkom u 20.30 sati ispred motela – Karaotok – u Hutovu Blatu

Organizator je Založba kralja Tomislava, a predstava se održava povodom 10. obljetnice Umjetničke kolonije Čapljina, koja će u Karaotoku početi u srijedu 6. kolovoza.

radio-capljina.com