DR. STANKO KRNJIĆ I u poeziji, kao u stomatologiji, uvijek čekam onaj jedan ‘pravi trenutak‘

On će vam popraviti zube, a moguću bol ublažiti poezijom. I anestezijom, ako za tim ima potrebe, no njegovi pacijenti kažu da ima ruku ‘laganu poput pera’, a i pero, ili njegova današnja inačica – tastatura, upravo je još jedna velika ljubav stomatologa dr. Stanka Krnjića. Ne zna je li više napisao pjesama ili popravio zuba, ali u svakom slučaju, brojke su ogromne. (više…)

Održana repriza predstave humanitarnog karaktera “Što te nema?”

Predstava “Što te nema?” , sinoć je, po drugi put, odigrana na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Književni performans, u organizaciji Kluba studenata hrvatskog jezika i književnosti “Franjo Milićević” i Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru, i ovaj put bio je humanitarnog karaktera, a sav prikupljeni iznos ići će za udrugu Minores.

Kroz spoj njihovih najdražih stihova i neobičnih scenskih zahvata, mostarski studenti nastojali su stvoriti jedinstvu priču o borbi za dominacijom u svim društvenim slojevima.

Za ideju ovog projekta i režiju zaslužna je studentica novinarstva, Ana Dragozet, a zbog velikog interesa predstava će biti održana i u obližnjim gradovima. Samim tim studenti su potvrdili kako mladi imaju značajnu ulogu u gradu Mostar.

Danijela Vidović

FOTO: Čapljinski slikar Ernesto Markota oduševio radovima na Božićnoj izložbi u Vitezu

U galeriji AC Ovnak Vitez održana je Božićna izložba obogaćena djelima umjetnika iz Čapljine i djelatnika OŠ “Lipanjske zore” Višići Ernesta Markote. Izložba slika otvorena je svečano u  četvrtak, 14. prosinca 2017. Uz veliki broj zvanica i gostiju, izložbu je otvorio direktor poduzeća “Ovnak” i “CM” Drago Kafadar, koji je izrazio zahvalnost prvenstveno svim umjetnicima-slikarima, čiji su trud i zalaganje vidljivi na svakom djelu.

(više…)

U četvrtak u Čapljini: Festival “Klape na Neretvi”

Po treći puta Čapljina će biti domaćin festivala Klape na Neretvi, “Čapljina 2017”. Festival klapa održat će se u četvrtak, 27-og travnja u 20 sati, u hotelu “Mogorjelo”. Sudjelovati će klape: “Castelnuovo” Herceg Novi, “Goromita” Vrgorac, “Herceg” Čitluk, “Kurent” Mljet, “Mir” Međugorje, “Porat” Lumbarda, “Studenac” Kruševo, “Bura” Mostar, “Diva” Široki Brijeg i “Signum” iz Čapljine. Gost koncerta klapa “Trebižat” iz Trebižata.

Koncert Klape na Neretvi “Čapljina 2017.”, audicija je za 51-vi omiški festival. Ulaz, slobodan!

radio-capljina.com/Dušan Musa

FOTO: HNK Mostar i “Božićna zbrka frka” oduševili naše najmlađe učenike

Piše: oslipanjskezore.com/Daniela Kajtazi (8. a)
U Osnovnoj školi “Lipanjske zore” Višići, dana 7. prosinca 2016. u 15:00 h nastupili su glumci iz HNK Mostar s predstavom “Božićna zbrka frka” koja je oduševila naše najmlađe učenike. Glumci Sanda K. Soldo, Dragana Matrak i Igor Gudelj zabavili su oko 90-ak učenika i 15-ak djelatnika. Autor i redatelj ovoga djela je Sanda K. Soldo. U nastavku članka doznati ćete nešto više o HNK Mostar i njegovom djelovanju, a za te informacije pobrinula se školska novinarska sekcija koja će od sada aktivno pratiti sva zbivanja vezana za školu.

(više…)

Čapljina: U kinu Mogorjelo premijerno izvedena predstava Duhovi rijeke

Dva djelatnika OŠ “Lipanjske zore” koji su ujedno i članovi Udruge prijatelja prirode “Močvara” iz Čapljine, osmislili su i uspješno realizirali igrokaz “Duhovi rijeke” kroz kojeg su htjeli osvijestiti sve nas o važnosti zaštite Parka prirode “Hutovo blato”. Autor i redatelj predstave je Igor Beno, dok se za scenografiju pobrinuo Ernesto Markota. Posjećenost je bila veća od očekivane, a i kritike na predstavu bile su odlične, pa se stoga nadamo da će se ova predstava odigrati i u drugim školama, gradovima, kinima… Opširnije o predstavi piše hercegovina.info, a taj tekst možete pročitati u nastavku. (više…)

U četvrtak (26. veljače) u Čapljini će biti održan koncert klasične glazbe

Piano-keysU sklopu manifestacije “Dani sjećanja”, koja se održava u spomen na oko 400 pobijenih Čapljinaca u Drugom svjetskom ratu, među kojima su bili fra Petar Sesar, časna sestra Regina Milas, fra Andrija Jelčić i drugi, tijekom mjeseca veljače održan je prigodan program s mnoštvom sadržaja.

Manifestacija “Dani sjećanja” završit će koncertom klasične glazbe, koji će biti upriličen u crkvi svetog Franje u Čapljini, u četvrtak (26. veljače). Koncert će početi u 19 h, a raznovrsne skladbe izvest će učenici glazbenih škola iz Čapljine, Ljubuškog i Čitluka, te njihovih gostiju. Svi su dobro došli!

radio-capljina.com

Mogorjelo: Najljepše zdanje kasne antičke arhitekture u BiH

wxWDk03i_aa_picture_20150215_4547786_web_800_532_85_c1Općina Čapljina na svom području ima nekoliko značajnih kulturno-povijesnih spomenika među kojima su stari gradovi Počitelj i Gabela, nalazišta iz rimskog perioda na području Višića, podvodno arheološko nalazište Desilo – Hutovo blato, kao i Mogorjelo koje je posjetile i ekipa Anadolu Agency (AA).

Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašen je krajem 2002. godine.

Kulturno-povijesni i znanstveni značaj Mogorjela može se promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni. U okolinu grada su se počeli doseljavati Italci. U prilog tome govori natpis iz Tasovčića podignut u čast Oktavijanu i njegovoj pobjedi i osvajanju Sicilije 36. g. pr. Krista.

Od tada počinje aktivno naseljavanje Italika koje je bilo najintenzivnije početkom 1. stoljeća kada su kolonisti iz Narone, moguće i iz Ad Turresa kod Tasovčića, izgradili poljoprivredno gospodarstvo, a u svrhu opskrbljivanja Narone. U blizini Narone poznato je dosta ovakvih naselja od kojih je istražena jedino vila rustica u Višićima, a koja je datirana u 2. stoljeća. Sva ta naselja potvrđuju naseljavanje doline Neretve početkom 1. stoljeća ili najkasnije u doba cara Tiberija.

Arheološka iskapanja Carla Patscha, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Najstarije građevine datiraju iz 1. vijeka kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u središtu je bila izgrađena stambena zgrada, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekarna. Ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa.

– Promocija turističkih potencijala –

Na ruševinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u požaru, u 4. stoljeću izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na kutovima (poput Dioklecijanove palače u Splitu), dimenzije 102 puta 86 metara. Postojala su četiri obrambena tornja: tri kvadratne osnove, a četvrti (istočni) je bio kružnog oblika i uvučen zbog blizine Neretve.

Unutar objekta bila je izgrađena dvoetažna palača u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na pročelju povezanih portikom s korintskim stupovima. Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukrašeni lažnim mramorom, dok su trijem na katu krasili korintski stupovi od korčulanskog kamena. Ekonomski dio prvobitne građevine iz 1. stoljeća, naprave za proizvodnju vina i ulja, te mlin i pekarna bili su uklopljeni u novu građevinu.

Na jugozapadnom zidu su postojala mala vrata pojačana jednim tornjem, a ostala vrata su bila široka i iz dva dijela. Sjeverna vrata, (Porta decumana) su bila ukrašena s dva ortostata, s prikazom akanta na jednom i vinove loze na drugom bloku. Istočna i zapadna vrata (Porta principalis, dextra i sinistra), su vjerojatno bila slična sjevernom ulazu, ali bez ukrašenih ortostata. Uz sva vrata bila su izgrađena stepeništa kao prilaz prsobranima. U unutrašnjosti objekta bile su izgrađene prostorije za smještaj radnika, ostave za alat, poljoprivredne proizvode te pet spremnika za ulje ukopanih u zemlju. Pronađeni su i ostaci nužnika čučavaca za poslugu, a postojalo je i četiri ili pet odvodnih kanala. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerojatno je služilo u obrani grada i okolice.

Krajem 4. stoljeća utvrdu su osvojili i djelomice uništili Vizigoti pod vodstvom Alariha. U 5. vijeku su izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine prvobitne utvrde. U Srednjem vijeku pa sve do kraja 19. stoljeća na ovom lokalitetu su se vršila ukopavanja pokojnika.

Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, mač iz karolinškoga doba, koplje, te mamuze i pojasnu garnituru. Pronađeni su i antički sarkofag iz 5. stoljeća s akroterijima, grobne stele, dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. stoljeća, sitni metalni predmeti, fibule, novac, keramika te tri stećka. Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkalačkog stana. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan Kristov monogram.

Istraživački i konzervatorski radovi na ovom lokalitetu su rađeni u više navrata. Prvi arheološki radovi izvođeni su od 1899. do 1903. pod vođenjem K. Patscha. Od 1903. do 1904. pristupilo se konzervaciji zidova, kada su zasađeni i čempresi. Ekipa Zemaljskog muzeja BiH 1947. je vršila istraživanje dijela groblja i raščišćavala teren unutar zdanja, a tom prilikom je prikupljeno dosta novog materijala, posebno iz doba ranog Srednjeg vijeka.
Druga konzervacija zidova započeta je 1951., a od 1952. do 1955. su nastavljeni radovi rekonstrukcije sjeveroistočnog zida. Restauracija i djelomična rekonstrukcija sjeverozapadne strane zida napravljena je od 1961. do 1962. Antički torkular djelomično je restaurirao i rekonstruirao 1963. i 1964. arheolog Ivo Bojanovski.

Općina Čapljina posredstvom javnog preduzeća Turist uskoro na svom području počinje sa uvođenjem više reda na kulturno-historijskim spomenicima i njihovo još značajnije stavljanje u turističku funkciju.

“Na području općine Čapljina imamo nekoliko značajnih kulturno-povjesnih spomenika: Mogorjelo, Počitelj, stari grad u Gabeli, nalazišta iz rimskog perioda na području Višića, podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo-Hutovo blato. Još uvijek u turističkom pogledu su to neiskorišteni resursi općine Čapljina. To je još uvijek na razini potencijala. Mi se trudimo da što veći broj turista dovedemo na područje općine Čapljina i u posljednjih nekoliko godina uspijevamo u tome. Iz godine u godinu imamo porast broja noćenja. Nažalost još nismo zadovoljni sa svim tim. Treba se još potruditi. Sa naše strane kao jedinica lokalne samouprave smo pokušali malo uvesti reda u cijelu tu priču”, naglasio je u razgovoru za Anadolu Agency Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina.

– Uvođenje reda –

On je istaknuo kako je općina Čapljina krenula sa osnivanjem javnog poduzeća Tursit, koje će skrbiti o kulturno-povijesnim i prirodnim ljepotama općine Čapljina. Na taj način će, navodi  Vidić, sve to objediniti, uvezati sa hotelima i restoranima i “napraviti jednu dobru zanimljivu priču koja će se moći pričati nekoliko dana, a ne samo jedan dan turistima kada dođu ovdje”. Administrativni dio posla koji je trebalo odraditi preko Općinskog vijeća Čapljina je završen.

Naredni korak je raspisivanje javnog natječaja za upravljačku strukturu tog poduzeća.

“Poduzeće je registrirano i naravno sada treba početi na terenu od onih sitnih, ali u ovom trenutku neobično važnih stvari kao što su obilježavanje parkinga, određivanje ljudi koji će raditi neke stvari poput pražnjenja kanti za smeće u Počitelju, Mogorjelu… To su oni prvi koraci na koje se moramo privikavati i mi ovdje i onih koji dolaze ovdje. Poglavito domicilno stanovništvo koje će morati shvatiti da se neke stvari dovode u red, da se ne može na mjestima koja nisu predviđena prodavati neke stvari poglavito da to bude nešto što nije izvorno bosanskohercegovačko, jer i smiješno je i tužno je da mi u Počitelju, Mogorjelu ili bilo gdje drugo prodajemo neke kineske proizvode pored ljepote ove koja nas okružuje i u biti onoga što taj turist želi ovdje da kupi. Ne treba njemu nikakva Kina ni Amerika, njemu treba ovaj naš bosanskohercegovački proizvod”, naveo je načelnik Vidić.

U Općini Čapljina naglašavaju kako za sada ne razmišljaju o naplaćivanju ulaznica za kulturno-povijesne spomenike na svom području.

“Prije svega želimo da uvedemo red među nama samima. Prvi mi, nije to slučaj sa Čapljinom, to je manje – više svuda tako, ne cijenimo ove ljepote i ovo bogatstvo koje imamo pa iz toga proizilazi da ga jednim dijelom i uništavamo. Moramo prije svega sebe dovesti u red pa tek onda kasnije dolazi ovo: naplata ulaznica  i svega ostaloga. Sav taj novac koji bude zarađen, na taj način će se potrošiti na tom lokalitetu gdje je i zarađen: ako je to Počitelj, onda u Počitelju, ako je u Mogorjelu onda Mogorjelo i tako. Uvijek ima manjih infrastrukturnih zahvata, popravki i slično”, zaključuje načelnik općine Čapljina u razgovoru za Anadolu Agency.

AA/pogled.ba

HKUD “Luke” Višići upriličilo tradicionalni godišnji koncert

U dvorani kina “Mogorjelo” održan je jučer (petak, 13. veljače) tradicionalni koncert HKUD “Luke” Višići. Koncert nazvan “Neretvansko ravno polje” okupio je tako sve sekcije društva.IMG_3164

Okupljene je u večer uvela pjesma “Selo moje ispod tebe luka, tu se spaja Neretva i Krupa”, nakon čega je uslijedio nastup sekcija društva.

Publici su se tako predstavile napjevima članice HKUD “Luke” Višići, potom folklorna sekcija, bećarska sekcija, tamburaška sekcija, kao i najmlađi članovi društva.

Pjevao se bećarac i ganga, a koncert je uveličalo i HKUD “Lindžo” iz Neuma.

IMG_3162

IMG_3193

slike i tekst: caportal.info

“Audicija” u petak (13. veljače) u Čapljini

preuzmiSarajevska audicija Željka Ninčića dolazi u Čapljinu! Predstava se odigrava diljem BiH, a Čapljinci će moći uživati u njoj u petak (13. veljače) u kinu Mogorjelo. Više o predstavi u programu Radiopostaje Čapljina govorila je Jadranka Dizdar, jedna od zaslužnih što ova kultna, humoristična predstava dolazi u naš grad! Ulaznice za predstavu možete osvojiti u emisiji RPČ u srijedu u 13 h.

radio-capljina.com