Srednjovjekovno-oruzjeZa potvrdu da zemlja Hercegova, mnoge tajne krije nije potrebno čak ni tragati. Dovoljno je posjetiti neko od starijih naselja i u to se uvjeriti. Pokazuje to primjer iz Bivoljeg Brda naselja na sjeveru čapljinske općine, na visoravni, uz lijevu obalu Neretve. Prvo što putnik namjernik, zapazi su stećci. Naselje je u pravom smislu riječi bogato tim srednjovjekovnim spomenicima. Ima ih na svakom koraku, lokaliteti Stramac, Kosa… Na žalost nekropole su devastirane obradom zemljišta, lokalnim putovima, namjerom, a ponajviše općom nebrigom. Od mještanina Admira Mace doznajemo da je kroz Bivolje brdo prolazio karavanski put Počitelj – Blagaj, uskoro će i autocesta na koridoru 5 c. Brojne su i kule od kojih je najpoznatija Ćemalovića… A da u Bivoljem Brdu nije problem naći ni prave nalaze potvrđuje Admirov otac Hasan, koji je pokazuje neobične metalne predmete, za koje je i laiku jasno da su poprilično stari. Hasan je o njima razvio svoju teoriju:
„Mislim da je moglo služiti za gusaranje“, pojašnjava pokazujući neobične lukove, te nastavlja: Neretva je blizu, nekad je bila i dovde plovna…“, na glas razmišlja Hasan, a zatim pokazuje i različito starinsko posuđe.
Hasan se točno sjeća da je predmete koje naziva „srgovi“, našao 1967. godine, posve slučajno na obližnjoj Gradini.
„Bili su na površini, ne znam kako ih netko prije nije uzeo“, kaže Hasan.
Nakon konsultacije literature mr. arheologije Radoslav Dodig iz Ljubuškog, o nalazima kaže:
„Mišljenja sam da je riječ o srednjovjekovnome oružju na motki (engl. Pole arms), koje je opisao Vejsil Ćurčić, Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini, Glasnik Hrvatskog državnog muzeja u Sarajevu, LV (1943), Sarajevo, 1944., 21-226. Za ovaj slučaj informativan je dalje i priručnik A. Demmin, Die Kriegswaffen in ihrer historischen Entwickelung, Leipzig, 1869.“, kaže mr Dodig te pojašnjava:
„V. Ćurčić za ovaj jednostavniji tip nalik na alatku kosor, rabi naziv kosier. To je bilo pješačko oružje koje spada u tzv. bojne kose, njemački Kriegsense, čiji su nalazi prilično rijetki u Hercegovini. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu zabilježen je samo jedan primjerak (Ćurčić 1944, 1). Za slično oružje Francuzi su upotrebljavali izraz faux, od latinskoga falx, srp. Ovaj drugi tip sa šiljkom navrh srpa, Ćurčić zove glefa, prema njemačkom  Gläfe (fr.  guisarme, engl. gisarme), od čega je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sačuvan jedan primjerak (Ćurčić 1944, br. 2), a u beogradskom muzeju nešto prostiji tip ((Ćurčić 1944, br. 3). U evidenciji A. Demmina prikazano je nekoliko tipova glefa (Gläfen, 1-6). Uz naziv gisarme za ovo srpasto oružje sa šiljkom Englezi imaju još izraz “Bill hook” ili “Billhook”“, zaključuje mr. Dodig.
Dakle, nalaz posve slučajan, a zanimljiv. Uzgred budi rečeno lokalitet Gradina, na kojemu se nalaze prapovijesna gradina, kasnoantička tvrđava i srednjovjekovno naselje, nikada nije istraživan!?

Mr Dodig-Bivolje Brdo prava arheoloska riznica

Mr-Dodig-Bivolje-Brdo-prava-arheoloska-riznica

radio-capljina.com

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>