Uprava Civilne zaštite Federacije BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH organizirali su 12. prosinca u Čapljini sastanak načelnika općina i rukovoditelja općinskih organa civilne zaštite koji gravitiraju neretvanskom slivu, odnosno s područja koja su u nedavnim poplavama pretrpjela najveće štete.

Na sastanku je bila i Olimpia Imperiali, predstavnica EUMIK-a iz Bruxellesa, organizacije koja koordinira mehanizmima civilne zaštite u zemljama Europske unije i nekoliko zemalja koje nisu u ovoj organizaciji.

Na sastanku je bilo riječi o poplavama koje su izazvale goleme štete, a o njihovim posljedicama govorili su predstavnici općina: Čapljina, Konjic, Bileća, Nevesinje, Gacko, Trebinje, Ravno i Jablanica.

Zajednička im je ocjena da je štete još teško procijeniti, ali je nedvojbeno da će njihove posljedice zahtijevati mnogo rada, materijalno-tehničkih sredstava, novca i ponajviše dobre koordinacije svih koji su nadležni za oblast voda, posebice agencija za vodna područja.

Kad se moralo intervenirati na spašavanju ljudi i imovine, svi su zahtjevi ugroženih išli prema općinama, a ne prema onima koji su plaćeni da to rade, posebice da preventivno djeluju kako posljedice poplava ne bi bile katastrofalne, kakve su već drugi put ove godine.

Glavni teret i odgovornost podnijele su općine koje raspolažu skromnim sredstvima, a trebale su se više angažirati agencije za vodna područja te županijske i državne organizacije civilne zaštite. Između ostalog, čulo se ovom prigodom da je Vlada Republike Srpske, posredstvom Civilne zaštite, odmah intervenirala šaljući novčanu, a i druge oblike pomoći poplavljenim područjima. No, predstavnik Federalne uprave Civilne zaštite Enes Memić, viši stručni suradnik, istaknuo je da je Federalna uprava civilne zaštite uputila Vladi Federacije BIH zahtjev za pomoć ugroženim područjima u iznosu od 1 400 000 maraka, no da je Vlada  odgodila najavljivani sastanak, pa je neizvjesno hoće li i kada pomoći uopće biti.

Govoreći o mogućnostima angažiranja EUMIK-a, Olimpia Imperiali kazala je da se interventno djeluje na području Europske unije, i to u najkritičnijim trenucima spašavanja ljudi. Na poziv država izvan EU, također se nastoji pomoći, što se čini u slučaju BiH. Kako je najgore prošlo i voda se povlači, mogućnosti su u pružanju pomoći u savjetodavnom smislu, odnosno bolje organizacije sustava djelovanja u situacijama elementarnih nepogoda, ali i pri traženju pomoći iz europskih fondova, prije svega IPA programa. To će se činiti u suradnji s Civilnom zaštitom i drugim tijelima u BiH.

Na koncu na sastanku u Čapljini doneseni su zaključci među kojima je najvažniji da je potrebno preventivno djelovanje na suzbijanju najtežih posljedica od poplava. Treba graditi zaštitne nasipe, mrežu odvodnih kanala i poduzimati niz drugih mjera.

Važno je osigurati mnogo bolju koordinaciju agencija za vodna područja, organizacija civilne zaštite na općinskim, županijskim i državnim razinama, a i novčana potpora viših razina vlasti mora stići na teren tamo gdje je najpotrebnija, a to su općine.

Na koncu je dr. Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina, predložio da se ovakav sastanak održi za mjesec ili koji dan više, pa da se vidi ima li pomaka na bolje.

Sudionici sastanka potom su krenuli u obilazak dijela poplavljenog područja.

(Fena)

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja označena zvjezdicom su obavezna.

Možete koristiti HTML tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>