Položaj

Naseljeno mjesto Višići nalaze se na jugu Bosne i Hercegovine, točnije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u općini Čapljina.

Ovaj prostor u kojem se nalazi selo Višići pripada tzv. niskoj Hercegovini (oblast do 200 m nadmorske visine) ili Donjoneretvanskom kraju. Što se tiče prirodnih granica naseljenog mjesta Višići, one su definirane riječnim tokovima Krupe i Neretve. Rijeka Krupa predstavlja južnu granicu sa susjednim selom Dračevom, dok rijeka Neretva sa zapadne strane odvaja Višiće od Gabele.

Prirodne barijere između Višića i Čeljeva nema, jer se sjeverno od Višića nalazi prostrana i plodna ravnica, gdje lokalni stanovnici uzgajaju različite vrste voća (breskva, nektarina, jabuka) i povrća (paprika, salata, špinat, kupus, itd.).

Kroz naselje prolazi vrlo prometna magistrala M-17, koja poveziva unutrašnjost kontinenta s morskom obalom, odnosno lukom Ploče u Republici Hrvatskoj i jedinim bosansko-hercegovačkim gradom na moru, Neumom. Naseljeno mjesto Višići tradicionalno se djeli na ulice: Misir, Kućišta, Skočim, Neranj, Krupa, Donja Mahala, Tresana….

Povijest

Najstariji spomen Višića datira iz 1408. god., gdje se na ovom prostoru spominje luka i carinarnica. Međutim, još prije toga u povijesnim izvorima spominje se carinarnica u naselju Nehranj na lijevoj obali Neretve, odnosno na desnoj obali Krupe. Danas je tu smješteno katoličko groblje kapelica sv. Ante i muslimansko groblje. Jedan dubrovački izvor spominje Nekranj 1391. god. te nije isključeno da je i prije 1405. god. tu bila carinarnica vojvode Radića Sankovića ili samog vojvode Sandalja Hranića Kosače između 1392.-1398. god. Ipak, prvi sigurni dokumenti o postojanju carinarnice u Nehranju imamo iz 1405. god. Carinarnicu na tom mjestu uspostavio je vojvoda Sandalj Kosača, nasuprot carinarnice u obližnjoj Drijevi koju su pod zakup držali Dubrovčani. Na taj Sandaljev čin žalili su se Dubrovčani bosanskome kralju, pa i samome Sandalju. Preko Nekranja je vodio put iz Drijeva, kasnije Gabele u Blagaj preko Nereza i Dubrava.

Višići su u srednjem vijeku bili sastavnim dijelom župe Luke, koja se spominje u Ljetopisu Grgura Barskog, katoličkog biskupa, 1285. god. Ova župa kao upravna jedinica prostirala se s obje strane rijeke Neretve od Počitelja do Opuzena. Glavno mjesto župe bilo je Driva, odnosno Drijeva ili Gabela, a kasnije Novi više današnje Čapljine, dok konačno u vrijeme Vlatkovića – Jurjevića sjedište župe nije preneseno u grad Vratar između Metkovića i Vrgorskog jezera.

karta_zupe_luke1

U Luci se nalazilo više carinarnica, i to u: Drijevima, Nehranju, Nerezima i Svitavi. U jednoj ispravi iz 1403. god. spominje se prijevoz žita iz Luke u Omiš. U župi su 1412. god. opljačkani dubrovački trgovci koji su trgovali srebrom. Dubrovački izvori 1452. god. stavljaju grad Novi u župu Luka. U povelji kralja Matije izdanoj 1465. god. u Brodu na Savi spominju se i neka sela u župi Luka, i to: Loznica, Gnjilišta i Nerezi.


  • Nešto nedostaje? Nadopunite informacije!